SEMENSKI KROMPIR

Zdrav i kvalitetan sadni materijal je osnova rentabilne proizvodnje krompira dobrog kvaliteta sa visokim i stabilnim prinosima. U svetu se krompir proizvodi na preko 19 miliona hektara u količini od preko 390 miliona tona, sa prosečnim prinosom od oko 20t/ha. Najviši prinosi dobijaju se u zemljama Zapadne Evrope i Severne Amerike i viši su od 40t/ha, a tri najveća proizvođača krompira na svetu Kina, Indija i Rusija imaju prosečan prinos od 20t/ha. Razlog ovako velikih razlika u prinosima leži prvenstveno u činjenici da se u zemljama Severne Amerike i Zapadne Evrope koristi isključivo sertifikovan i kvalitetan sadni materijal, drugi razlozi su kvalitetna obrada zemljišta, iskustvo, primena novih tehnologija, klimatski uslovi itd. U Srbiji je od 30 000 ha na koliko se procenjuje nacionalna proizvodnja pod krompirom, svega par procenata zasađeno sertifikovanim semenom dobrog kvaliteteta. Statistika kaže da se prosečni prinosi u proizvodnji krompira kreću na nivou od 20t/ha pa i niže. Klimatski uslovi, kvalitet zemljišta, tradicija u proizvodnji itd idu u prilog proizvodnji krompira kod nas i ne razlikuju se puno od zemalja sa znatno višim prinosima, kod kojih je procenat sertifikovanog i kvalitetnog semena prilikom zasnivanja proizvodnje znatno viši. Navedeni podaci nam jasno govore da SAMO UPOTREBOM SERTIFIKOVANOG SADNOG MATERIJALA DOBROG KVALITETA MOŽEMO OSTVARITI VISOKE PRINOSE I VISOK KVALITET KROMPIRA. U prilog ovoj činjenici je značajan broj proizvođača u celoj Srbiji koji ostvaruju visoke i stabilne prinose na evropskom proseku, svi oni koriste sertifikovan sadni materijal visokog kvaliteta.

ISTORIJAT

Krompir (Solanum tuberosum) ima dugu istoriju. Poreklo vodi iz Južne Amerika, El Altiplano, visoravan na Andima u okolini jezera Titikaka na granici Bolivije, Perua i Čilea gde su ljudi pre osam hiljada godina kultivisali razne vrste Solanum-a sa jestivim krtolama. Znatno kasnije oko 1700 godine, krompir (Solanum tuberosum) je postao popularna gajena kultura u većini evropske ruralne populacije. Krompir u Evropu donose Španci 1565. godine. Kasnije će ga evropski kolonisti poneti sa sobom u severnu Ameriku i ostale delove sveta. Na današnju teritoriju Srbije, u Banat i Bačku, krompir donose Nemci oko 1759. godine. Odatle, u ovčarsko- kablarsku klisuru, u manastir Blagoveštenje, krompir donose kaluđeri iz Srema oko 1782. godine. U drugoj polovini dvadesetog veka krompir se razvija u jednu od globalno najznačajnijih gajenih kultura.